NERDA
NAUKA I ISTRAŽIVANJE english

Fraza naučno-istraživački (eng. Research and Development – R&D), u skladu sa definicijom Organizacije za ekonomski suradnju i razvoj predstavlja (OECD Factbook 2008: Economic, Environmental and Social Statistics) "kreativni sistematski rad poduzet s ciljem uvećanja znanja i njegove implementacije u osmišljavanju novih aplikacija". U uslovima globalnog poslovnog okruženja stalno inoviranje, razvoj novih i usavršavanje postojećih proizvoda predstavlja presudan faktor u opstanku kompanija. Navedena tvrdnja naročito dolazi do izražaja ukoliko se uzme u obzir činjenica stalnog razvoja tehnike i tehnologije, te promjena preferencija kupaca. Generalno posmatrano R&D se može predstaviti kao spremnost kompanija, vladinih organizacija, ili drugih subjekata za odricanje od određenog dijela financijskih sredstava - dobiti s ciljem poboljšanja budućih rezultata kroz istraživanje i razvoj. Principijelno R&D aktivnosti se sprovode u specijaliziranim organizacionim jedinicama koje pripadaju kompanijama, univerzitetima ili drugim institucijama.

Opća procjena financijskih sredstava koji se na nivou Bosne i Hercegovine ulažu u naučno-istraživački rad je 0,05% ostvarenog GDPa (ANUBiH, 2006. godine : "Strategija naučno tehnološkog razvoja BiH").

Na nivou Bosne i Hercegovine, pa tako i ekonomske regije sjeveroistočna Bosna i Hercegovine, kao rezultat naslijeđenih odnosa pod institucijama koje se bave nekim vidom naučno-istraživačkog rada mogu se svrstati univerziteti, instituti, zavodi kao i određeni segmenti proizvodnih kompanija (veoma rijetko, gotovo zanemarivo).

Generalno, osim svakodnevnih problema sa kojima se susreću svi privredni subjekti na području Bosne i Hercegovine, sve naučno-istraživače institucije koje rade i djeluju na području Bosne i Hercegovine imaju više ili manje slične probleme:

  • Nedostatak stručnog, motiviranog, naučno-istraživačkog kadra - udio populacije u BiH koja se na sistematičan i aktivan način može baviti naučno-istraživačkim radom (visoko obrazovana radan snaga) čini 4,3% radno aktivne populacije (Vijeće ministara Bosne i Hercegovine: "Strateške pravce razvoja obrazovanja u Bosni i Hercegovini sa planom implementiranja, 2008.–2015."). Sa navedenim procentom BiH je pretposljednja zemlja u Evropi, ispred Moldavije (Fond otvoreno društvo BiH, Program podrške istraživanjima u oblasti javnih politika, "Razvoj ljudskih resursa u BiH: kako pokrenuti stagnirajući razvoj"). Npr. Republika Hrvatska ima udio od 11,9% visokoobrazovanog stanovništva u radnoj populaciji.
  • Zastarjela i/ili neodgovarajuća naučno-istraživačka oprema - postojeća naučno-istraživačka oprema je ili postala neupotrebljiva ili zastarjela za neki ozbiljniji naučno-istraživački rad, a same institucije nisu u stanju da je zamjene novom suvremenom opremom. Razlog za nemogućnost zamjene se krije u činjenici da se radi o veoma skupoj i sofisticiranoj opremi koja zahtijeva značajna financijska sredstva što realno naučno-istraživačke institucije ne mogu same osigurati.
  • Nedostatak odgovarajućih prostornih kapacitete – Sve naučno-istraživačke institucija imaju stalan problem vezan za odgovarajući (kvantitativno i kvalitativno) prostor koji pruža najbolje moguće uslove za rad.
  • Vizni režim sa većinom tehnološki visoko razvijenih zemalja – Poznata je činjenica da se znanje (rezultat naučno-istraživačkog rada) oplemenjuje i širi samo ako se dijeli i ima mogućnost nesmetanog transfera. Nametnuti vizni režim u značajnoj mjeri sputava razmjenu i usavršavanje naučno-istraživačkih radnika a samim time i ideja čime se dodatno otežava rad i napredovanje naučno-istraživačkih institucija.
  • Nedovoljna podrška vladinih institucija i privrednih subjekata naučno-istraživačkom radu – Naučno-istraživački rad predstavlja poslovnu aktivnost koja zahtijeva značajna ulaganja, bez garancije za postizanje planiranih rezultata. Izvođenje ovakvih aktivnosti zahtijeva uključivanje svih subjekata (država, privreda) koji na direktan ili indirektan način imaju koristi od rezultata koji bi se eventualno ostvarili uspješnom implementacijom rezultata naučno-istraživačkog rada. Trenutno stanje u podršci i sufinanciranju naučno-istraživačke aktivnosti je više nego nezadovoljavajuće. Iznosi koji se usmjeravaju u naučno-istraživački rad od strane vladinog sektora su također zanemarivi (0,05% GDP za 2006. godinu, prije rata 1,5% GDPa , zahtjev EU od novih članica minimalno 3% GDPa). Što se tiče privrednih subjekata, a uzimajući u obzir postojeću situaciju – globalna ekonomska kriza, veoma mali broj njih je u stanju da odvoji određena sredstva za ozbiljniji naučno-istraživački rad.
  • Nepostojanje aktivne saradnje na zajedničkim projektima sa malim i srednjim preduzećima – Nedostatak komunikacije, povjerenja, financijske potpore namijenjene naučno-istraživačkom radu, svih vidova poticaja od strane vladinog sektora, obostrano nerazumijevanje itd. direktno su utjecala na činjenicu da naučno-istraživačke institucije, te mala i srednja preduzeća iz metaloprerađivačkog sektora gotovo i nemaju zajedničkih naučno-istraživačkih projekata usmjerenih na povećanje konkurentnosti, kompetetivnosti, povećanju intelektualnog kapitala kroz dvosmjerni transfer znanja, te rješavanju konkretnih problema u privredi.

Zbog gore navedenih problema postojeće naučno-istraživačke institucije svoje svakodnevne aktivnosti uglavnom svode na puko preživljavanje, dok se u ono malo institucija koje u svome radu prakticiraju naučno-istraživačku djelatnost, on se uglavnom svodi na primijenjena istraživanja dok se bazna istraživanja javljaju u veoma malom broju.

Kada se sagledava općenito suradnja malih i srednjih metaloprerađivačkih preduzeća ekonomske regije sjeveroistočna Bosna i Hercegovina i postojećih naučno-istraživačkih institucija moguće je konstatirati da je ona na više nego nezadovoljavajućem nivou zbog: nepostojanja potencijala regionalnih metaloprerađivačkim kompanijama da samostalno financiraju ozbiljnije aktivnosti na ovome području, zanemarivanja malih i srednjih preduzeća od strane naučno-istraživačkih institucija, ne postojanje podrške od strane vladinog sektora uspostavljanju jače suradnje naučno-istraživačkih institucija i SME preduzeća, nezainteresiranost SME za bilo kakav vid naučno-istraživačkog rada (dobit ostvarena kroz nižu cijenu ljudskoga rada u odnosu na konkurenciju, a ne kroz inovativan vlastiti proizvod sa ukalkuliranom cijenom intelektualnog kapitala), sveopća klima nepovjerenja (SME - naučno-istraživačke institucije – vladin sektor), itd.

   
 

1. okrugli stol "Suradnja regionalnih metaloprerađivačkih kompanija i R&D institucija

2. okrugli stol "Suradnja regionalnih metaloprerađivačkih kompanija i R&D institucija

Mašinski fakultet Banja Luka

Mašinski fakultet Sarajevo

Mašinski fakultet I. Sarajevo

Mašinski fakultet Tuzla

Mašinski fakultet Zenica



Institut za zavarivanje Tuzla

Institut za zaštitu, ekologiju i obrazovanje Tuzla

Građevinski institut Tuzla

Rudarski institut Tuzla

Centar za napredne tehnologije MTTC Gračanica

Metalurški institut „Kemal Kapetanović“ Zenica

Institut za privredni inženjering doo Zenica

Institut za građevinarstvo "IG" d.o.o. Banja luka

Institut zaštite ekologije i informatike naučnoistraživački institut Banja Luka

Institut za ispitivanje materijala i konstrukcija RS Banja Luka

UNIS institut za ekologiju, zaštitu na radu i zaštitu od požara Istočno Sarajevo

Tehnički institut Bijeljina

Sarajevo School of Science and Technology

 
Naslovna | Admin